na deseci požara u srpnju
Sarajevo u plamenu: Jesu li krive temperature, nemar ili zastarjeli zakoni?

U samo nekoliko dana Sarajevo se suočilo s nizom požara – od vatrometa koji je izazvao požar na tabiji u Starom Gradu, preko požara na deponiju Krupačke stijene, do požara koji je jučer izbio u području Ilidže
Građani Sarajeva su opravdano zabrinuti: što je uzrok tolikih požara i tko je odgovoran za prevenciju, sanaciju i kontrolu?
Požari na miniranim područjima: vatrogasci nemoćni
Zapovjednik Cacan upozorava na dramatičnu situaciju:
„Trenutno imamo požar u rejonu Karaula, općina Ilijaš. Vatrogasci su od jučer u 13 sati na terenu, rade dan i noć, ali požar nije lokaliziran jer dolazi do miniranih područja – ne smijemo ugrožavati živote ljudi.
Samo u srpnju do danas imali smo 21 požar“, kaže Cacan, ističući koliko je teže gasiti vatru na brdovitom i nepristupačnom terenu.
Zaštićena područja na udaru: štete nesagledive
Asaf Jelešković, ravnatelj javne ustanove Zaštićena područja naglašava koliko su zaštićene zone važne za očuvanje rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.
„Pojava požara može imati nesagledive posljedice. Štete su ogromne i za prirodu i za bioraznolikost“, upozorava Jelešković, prisjećajući se prošlogodišnjeg požara na Skakavcu, gdje je brzom reakcijom nadzornika i zaposlenika Sarajevo-šuma spriječena katastrofa.
Zastarjeli zakoni i neefikasna kontrola
Inspektor Fehret Ibrak ističe velik problem zastarjelih zakona:
„Naši propisi o pirotehnici i zaštiti od požara potječu iz 1970-ih i 1980-ih godina. Zakon o zaštiti od požara donesen je tek 2009., ali ni on nije dovoljan. Zbog loše zakonske regulative pojedinci zloupotrebljavaju vatromete, a inspekcija ima ‘vezane ruke’. U Federaciji BiH stanje je jako loše, a nadležni nemaju sluha za promjene“, kaže Ibrak, koji je u inspekciji već 35 godina.
Deponija koja truje grad: „Problem je sustavan“
Azra Šehić Kustura ističe da je deponij na Krupačkim stijenama sam po sebi ekološka bomba, a požar je dodatno pogoršao situaciju.
„Svi otrovi koji se iz deponija ispuštaju prilikom požara višestruko povećavaju zagađenje zraka, vode i tla. Problem je što je odgovornost podijeljena između javnih poduzeća, lokalnih vlasti i ministarstava, a nitko ne preuzima punu odgovornost.
Republičko ministarstvo je najodgovornije jer zna da je deponij ilegalan – nijedna deponij ne bi smio raditi bez potrebnih dozvola“, naglašava Šehić Kustura.
„Treba nam više opreme, ne samo obuka“
Zapovjednik Cacan dodaje kako ni najbolja obuka vatrogasaca nije dovoljna bez suradnje građana.
„Imamo dovoljno ljudi, ali nemamo opremu. Ljudi često ignoriraju upozorenja, a ključ su preventivne mjere i dosljedan nadzor – bez toga svi naši apeli ostaju prazne priče“, kaže Cacan.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare